Toggle Navigation

 

Vitamin B9 - folna kiselina

Jedan od najvažnijih predstavnika vitamina B grupe je folna kiselina – folacin. Naziv potiče od latinske reči folium što znači list, a najviše ga i ima u zelenom lisnatom povrću, iz čega proizlazi da su dobre prehrambene navike najvažniji činilac u nastojanju da svom organizmu osigurate folnu kiselinu u dovoljnoj količini

Plativoo

Folna kiselina je neophodna telu za održavanje zdravlja - učestvuje u stvaranju eritrocita, crvenih krvnih zrnaca koja prenose kiseonik u sve ćelije organizma, te je neophodna za pravilan rad metabolizma belančevina zato što folacin blokira homocistein, belančevinu u krvi čija visoka koncentracija dovodi do bolesti srca i krvnih sudova i osteoporoze. Folacin takođe učestvuje i u sintezi nukleinskih kiselina i genetskog materijala što je vrlo važno u prevenciji malignih bolesti, s obzirom na činjenicu da se bez njega ne mogu odvijati procesi popravke oštećenja DNK i aktivacije i deaktivacije gena uključenih u proces nastanka raka. Rezultati nekih istraživanja čak pokazuju da nedostatak ovog vitamina može dovesti do displazije ćelija epitela materice, pa dodatno uzimanje folne kiseline od 5-20 mg daje odlične rezultate u lečenju loših rezultata PAPA testova. Kako je neophodan za pravilan rad mozga i nervnog sistema, njegov nedostatak ili nizak nivo značajno povećava rizik od staračke demencije i pojave Parkinsonove i Alchajmerove bolesti.
Ako ste razdražljivi, umorni, depresivni, patite od nesanice i imate problema sa upalom desni, vrlo je verovatno da ne unosite dovoljno folne kiseline. Ozbiljna bolest koja počinje malaksalošću, a pojačava se zamaranjem, lupanjem srca i bledilom, a zatim sledi gubitak apetita, nadimanje i proliv, jeste makrocitna megaloblastna anemija.
Ako ste trudnica, onda nedostatak ovog vitamina može dovesti do veoma ozbiljnih malformacija ploda.

Dnevne potrebe
Zvanično preporučene doze vitamina B9 su za odrasle osobe 180-200 mikrograma, a dvostruko više za trudnice i dojilje. Folna kiselina se preporučuje svim starijim osobama.
U proseku, čovek dnevno putem ishrane unese oko 90 do 230 mikrograma folne kiseline. Folna kiselina, kao i većina vitamina, nije toksična čak ni kada se konzumira u velikim dozama.
Zalihe folne kiseline se ne mogu stvoriti u organizmu, pa se njihov nedostatak najčešće javlja kod osoba koje se neredovno i nekvalitetno hrane, kao i kod alkoholičara i žena koje duži vremenski period koriste antibebi pilule.

Izvori folne kiseline
Večito pitanje je kako uneti dovoljnu količinu folne kiseline iz prirodnih izvora ili suplemenata? Zanimljivo je da se folna kiselina iz prirodnih izvora slabije iskorišćava od sintetske folne kiseline. Folna kiselina se može nabaviti u obliku tabletica ali se i tako kao lek daje trudnicama i kod pojave bolesti. Svetske zdravstvene institucije, naravno, predlažu svakodnevno konzumiranje lisnatog (zelenog) povrća. Odličan izvor folne kiseline je zeleno lisnato povrće: spanać, blitva, kelj, prokelj, peršun, grašak, brokoli, špargle, pšenične klice, zatim pasulj, šargarepa, bundeva, dinja, kajsija, sok od pomorandže, a od namirnica životinjskog porekla teleća džigerica, tvrdo kuvano žumance, tunjevina iz konzerve, kvasac...
Razaraju je svetlost (UV), toplota (kuvanje i konzervisanje toplotom) i kiseli rastvori.
Kuvanjem se izgubi i do 50% folne kiseline, a pošto ostaje u vodi u kojoj se namirnice kuvaju, taj gubitak se može ublažiti time što će se ta tečnost iskoristiti za pripremu supa, sosova i slično. Iako folne kiseline ima u mleku, prilikom sterilizacije, mleko može izgubiti i 100% folne kiseline, u zavisnosti od toga koliko dugo se izlaže vazduhu.

 

POGLEDAJTE JOŠ:

Francuski paradoks

Pravilna ishrana i anemija

Teleća džigerica u kiseloj pavlaci