Toggle Navigation

 

Ekstra saveti za dijabetičare

PRAVILNA ISHRANA pretstavlja ključ da „zavladate“ dijabetesom. Uz redovnu fizičku aktivnost, prestanak pušenja, redovno uzimanje terapije i stalnu kontrolu šećera u krvi možete odložiti ili čak sprečiti komplikacije koje prouzrokuje dijabetes. Ovo su samo neki saveti koji vam mogu pomoći prilikom izbora hrane i njene pripreme.

Plativoo

Da bi postigli kontrolu glikemije na raspolaganju je niz lekova, ali glavni saveznik u ostvarivanju tog cilja je dobro izbalansirana ishrana.

ŠTA?

Hrana koja sadrži veliku količinu prostih šecera (slatkiši, sokovi, gazirana pića i sl.) može brzo da podigne nivo šecera u krvi. što je hrana više prerađena brže raste i nivo šećera u krvi. Zato se svakog dana raznovrsno hranite konzumirajte integralne žitarice, povrće, voće, mlečne proizvode sa malo masnoće i posno meso.

KADA?

Veoma je bitno da nivo šećera u krvi ima određenu zdravu vrednost tokom celog dana. Vreme uzimanja hrane je vrlo važno za kontrolu šećera pa se zato trudite da svakoga dana jedete u isto vreme i da ne preskačete obroke. Ako se jedne večeri počastite obilnim, gurmanskim obrokom a sledeće veče pojedete tek par zalogaja vrednosti šećera u krvi mogu drastično varirati.


KOLIKO?

Koju količinu hrane bi trebalo dnevno da pojedete zavisi od pola, nivoa fizičke aktivnosti i telesne mase. Ukoliko ste gojazni i morate da smršate, smanjićete ukupan dnevni unos kako bi izgubili na težini i, što je bitnije, izgubili koji centimetar u struku (osoba sa obimom struka preko 100 cm ima mnogo veće šanse da oboli od dijabetesa).
Istraživanja su pokazala da mediteranska ishrana koja obiluje povrćem, voćem, ribom, vlaknima i nezasićenim mastima smanjuje rizik za nastanak dijabetesa tipa 2. Glavni sastojak mediteranskog načina ishrane, maslinovo ulje, poboljšava kontrolu nivoa šećera u krvi i redukuje upale, važne činioce u razvoju dijabetesa tipa 2.

Linije na tanjiru

Sistem linija na tanjiru jedan je od načina da redukujte dnevni energetski unos. Kada sednete da ručate, nacrtajte imaginarnu liniju po sredini tanjira, a zatim jednu polovinu tanjira još jednom prepolovite. Otprilike jedna četvrtina vašeg tanjira bi trebalo da bude popunjena žitaricama ili skrobnom hranom kao što je pirinač, testenina, krompir, kukuruz ili grašak. Drugu četvrtinu bi trebalo da napunite belančevinama, mesom, ribom, živinskim mesom ili tofuom. Drugu polovinu tanjira rezervišite za povrće kao što su brokoli, karfiol, šargarepa, paradajz, krastavci ili zelena salata. Na kraju dodajte čašu obranog mleka ili voće i spremni ste da ručate!
Ipak, ovaj sistem nije dovoljno precizan ukoliko vam je neophodna vrlo stroga kontrola šećera u krvi, ako ste u drugom stanju ili ukoliko ste na terapiji insulinom. To je zato što u određenim vrstama hrane količina ugljenih hidrata može jako da varira. Primera radi, parče hleba može imati od 7 do 28 grama ugljenih hidrata. Ako dobijate insulin, tolika razlika mora uticati na to koliko vam je insulina potrebno.

Slušajte svog lekara

Način na koji živite i radite, kao i vrsta terapije koju dobijate (bez obzira da li ste na insulinu ili ne), uz konsultacije sa lekarom, odrediće koja je dijeta najbolja za vas. Ukoliko vam je lekar savetovao da iz zdravstvenih razloga smanjite telesnu masu imajte na umu koliko najmanje dnevno morate jesti a da u isto vreme mršavite. Ženama je dovoljno od 1.000 do 1.200 kcal dnevno dok je muškarcima potrebno od 1.200 do 1.600 kcal na dan. Nemojte smetnuti sa uma da ugljeni hidrati najviše utiču na nivo šećera u krvi. Jedan od načina da isplanirate dijetu je da se upoznate sa grupama namirnica i u skladu sa određenim ukupnim kalorijskim unosom u dnevni meni unesete određen broj jedinica iz svake grupe. U zavisnosti od terapije koju vam je lekar prepisao, pogotovo ako ste dobili novu vrstu leka, uvek se prvo konsultujte da li postoji hrana koja umanjuj njihov efekat ili možda proizvodi kontraefekat.

Zabranjena hrana i dijabetes

Verovatno su vam objasnili da, pošto ste dijabetičar, ne smete pojesti ni kockicu šećera. Iako se mnogi doktori i dalje drže ovih zabrana, većina shvata da prosečna osoba danas živi u realnom okruženju u kojem će verovatno povremeno dopustiti sebi da se počasti slatkim zalogajem.

Uvek imajte ovo na umu:

- Ukoliko ste u toku dana pojeli parče torte, keks ili neku drugu poslasticu tog dana nemojte pojesti planiranu količinu skrobnog povrća ili hranu bogatu ugljenim hidratima (na primer krompir, kukuruz, sočivo ili pasulj).

- Steknite naviku da čitate deklaracije i proveravate količinu ugljenih hidrata. Oznaka bez šećera uglavnom ne znači i bez ugljenih hidrata. Kada kupujete hranu koja je bez šećera, proverite količinu ugljenih hidrata u njoj, ako je manja nego u onoj koja nema oznaku bez šećera, možete je kupiti. Ako je razlika u ugljenim hidratima vrlo mala, izbor napravite na osnovu ukusa i cene koju ste u mogućnosti da platite.

- Oznaka da je proizvod bez dodatog šećera znači da dotična hrana ne sadrži nijedan oblik šećera koji je dodat prilikom proizvodnje ili pakovanja hrane, kao i da ne sadrži sastojke koji su bogati šećerima. Ipak, takvi proizvodi mogu sadržati veliku količinu ugljenih hidrata pa zato još jednom pročitajte deklaraciju na proizvodu!

Šarena i ukusna matematika

Dobro planiranje obroka i pravilna ishrana su najlakši i najprirodniji način da se pod kontrolom drži nivo šećera u krvi. Sabiranje kalorija, masnoća, šećera, ugljenih hidrata i natrijuma je račun koji svaki dijabetičar mora da nauči. Šareniji tanjir znači i raznovrsniju ishranu. Ako naučite da obroke pripremate na pravi način, zaključak koji proizlazi je da hrana koja je dobra za dijabetičare može biti dobra za sve.
Neka istraživanja su pokazala da se vitamin B1, koji deluje tako što ćelije štiti od povećanog nivoa glukoze, kod dijabetičara izlučuje 15 puta više nego kod zdravih osoba pa tako brže nastaju komplikacije kao što je polineuropatija, koja se manifestuje bolovima u mišićima, kao i poremećajem senzibiliteta. Vitamin B1 se nalazi u mesu, žitaricama (hleb od punog zrna, braon pirinač...), mahunarkama (pasulj, boranija, grašak) i kvascu. Kuvanje smanjuje količine vitamina B1 u hrani, a alkohol ga uništava.

VRSTA HRANE

ŽITARICE, PASULJ I SKROBNO POVRĆE: Birajte žitarice celog zrna, kao što su raženi hleb, integralni pirinač, kukuruzne tortilje, krompir, grašak, boraniju i pasulj kao dobar izvor vlakana.
POVRĆE: Birajte sveže ili zamrznuto povrće bez dodatih sosova, masnoća ili soli. Uvek dajte prednost tamno zelenom ili narandžastom povrću kao što su spanać, brokoli, šargarepa, paprika.
VOĆE: Kada se dvoumite između sokova i svežeg voća, izaberite voće jer sadrži vlakna. Jedite citruse - pomorandže, grejpfrut ili mandarine. Birajte sokove bez dodatih zaslađivača.
MESO I DRUGE BELANČEVINE: Jedite ribu najmanje dva puta nedeljno, živinsko meso (bez masnoća - znači kožica i iznutrica) i vodite računa o pripremi. Kuvajte, pecite ili dinstajte na vodi.
MLEKO: Konzumirajte mleko ili jogurt sa što manje ili bez masnoće.
MASTI, SLATKIŠI I ALKOHOL: Smanjite količinu putera i sireva u ishrani. Poslasticama odolevajte što češće jer su bogate masnoćama i šećerom. Ukoliko odlučite da konzumirate alkohol, što se inače ne preporučuje, neka to bude uz obrok. Dnevni unos mora biti ograničen na 1 piće ili manje za žene, odnosno 2 pića ili manje za muškarce.

 

POGLEDAJTE JOŠ:

Dijabetes i ishrana

Glikemijski indeks

Dijabetes i planska dijeta

Ta divna, zdrava biljna vlakna