Toggle Navigation

 

Natrijum – naš svakodnevni saputnik

O natrijumu retko razmišljamo, ali su nam zato susreti veoma česti. On se nalazi u svakoj trpezariji, u svakom slaniku, u svakom dobro začinjenom jelu… Ukoliko konstantno unosimo veće ili manje količine natrijuma od preporučenih, mogu nastati ozbiljne posledice. Zato je, kao i uvek, potrebno pronaći pravu meru.

Plativoo

Kolika je važnost natrijuma za organizam čoveka? Da bismo dobili odgovor na ovo pitanje, ne moramo posezati za stručnim izrazima, procentima i naučnim istraživanjima. Dovoljno je, recimo, pogledati lice osobe koja je probala neslanu hranu. Kulinarskim promašajima kojima je kumovao nedostatak soli mogu se prilepiti različite etikete: bljutavo, bezukusno, bez veze. Na takvu reakciju ne treba čekati mnogo, budući da se senzori za slan ukus na jeziku momentalno bune i štrajkuju. To pomalo podseća na blokade puteva gde nezadovoljni radnici traže ostvarenje svojih prava. Da bi putevi ponovo postali prohodni, potrebno je preduzeti određene mere. Da bi u ustima ponovo zavladao osećaj harmonije, potrebno je brže-bolje dohvatiti slanik.

So možemo posmatrati kao veliku koaliciju natrijuma i hlora. Ako ta koalicija čini jednu zamišljenu skupštinu, natrijum ima 40 poslanika, a hlor 60. Toliki je udeo ovih elemenata u začinu koji najčešće koristimo.

Ako se vratimo nekoliko hiljada godina unatrag, shvatićemo zašto su senzori za slano na jeziku bili od izuzetne važnosti. U to vreme, ishrana je bila bogata kalijumom, ali siromašna natrijumom. Budući da je potonji od vitalne važnosti, senzori za slano na jeziku mogli su se smatrati alatom za opstanak. Priroda je, dakle, u svojoj beskrajnoj mudrosti smislila način kako da pomogne živim bićima da traže slanu hranu i da je unose u dovoljnoj meri. Uloge natrijuma u ljudskom organizmu su bezbrojne.

Za početak, natrijum je ključan za održavanje zdravlja svake naše ćelije. Bitno je da između njega i kalijuma vlada stanje dinamičke ravnoteže. Ukoliko jedan tas na toj zamišljenoj vagi prevagne, zdravlje ćelija počinje da se narušava. Ako svoje telo zamislimo kao planetu, natrijum je važan sastojak njena dva velika okeana: krvnog i limfnog sistema. Neophodan je i u proizvodnji hlorovodonične kiseline, u funkcionisanju nerava i kontrakciji mišića.

Natrijum je neretko sastavni deo krema za podmlađivanje, budući da pomaže u obnovi kože, kao i pri uklanjanju viška ugljen-dioksida nakupljenog u telu. Nadalje: balansira osmotski pritisak, održava ravnotežu pozitivnio i negativno naelektrisanih jona, održava kontrakcije srca...

Slično mastima, uloga natrijuma je često pogrešno shvaćena. I masti i natrijum su hranljive materije, ali nisu svi njihovi oblici zdravi. Većina je svesna da preterano unošenje soli doprinosi pojavi visokog krvnog pritiska. Međutim, tu se spisak minusa ne zaustavlja: dugotrajno unošenje prekomerne količine soli trajno oštećuje bubrege, dovodi do povećanja težine i preti rakom želuca. Međutim, premalo unošenje soli takođe šteti. Smatra se da čovek u organizam treba da unese dva do pet grama soli ukoliko se bavi umereno teškim radom. Ako je količina natrijuma nedovoljna, lista opasnosti je duga i užasavajuća: grčevi, nepravilan srčani ritam, srčani napad...

Kao što se u američkim filmovima razlikuju dobri i loši policajci, tako se i izvori natrijuma mogu klasifikovati na dobre i loše. Kuhinjska so je daleko od ideala. U toku fabričke prerade prirodne morske soli iščezne više od 60 mikroelemenata i esencijalnih makronutrijenata. Šta se još dešava iza zidova fabrika? So se greje na tako visokim temperaturama da joj se menja hemijska struktura. Pored toga, ona se izbeljulje i dodaje joj se sredstvo zahvaljujući kome se so ne zgrudnjava u kontaktu sa vodom u, na primer, slaniku. Nažalost po nas, pomenuto sredstvo obavlja sličnu funkciju i u ljudskom organizmu. So se usled toga ne rastvara u vodi, već se taloži u organima i tkivima, izazivajući ozbiljne zdravstvene teškoće.

Pomenuti problem nije lako rešiv. Možete da budete štedljiviji pri začinjavanju hrane ili čak da smestite slanik u kantu za otpatke. Međutim, čak ni radikalni postupci nisu garant uspeha. Količina soli iz slanika zanemarljiva je u odnosu na onu koju svakoga dana unosimo putem prerađene hrane. Neprijatelj nije uvek naoko vidljiv. Ne treba biti tajni agent da bi se višak soli naslutio u čipsu ili pomfritu, ali ko bi se nadao da ga ima i u instant pudingu od čokolade? Natrijum se takođe koristi za čuvanje prehrambenih proizvoda kao što su turšije i konzervisana hrana. To stvara zaštitu od bakterija, plesni i kvasca. Šta je sa dobrim momcima, dobrim izvorima natrijuma? To su, na primer, jabuke, kupus, žumanca, mahunarke, banane...

U srednjovekovnoj Evropi, jedinjenje sa natrijumom zvano sodanum koristilo se kao lek protiv glavobolje. Veruje se da taj naziv nije bio tvorevina Latina, već je pozajmljen od Arapa koji su rečju suda označavali glavu. Hemijsku oznaku Na podario mu je švedski hemičar Jens Jakob Bercelijus. Natrijum se ne može naći u elementarnom obliku jer sa vazduhom lako oksidira, a reakcija sa vodom je veoma burna. Po zastupljenosti u Zemljinoj kori ne zaslužuje bronzanu medalju, ali je stabilan na četvrtoj poziciji sa svojih 2, 6 procenata. Takođe, ulazi i u građu zvezda. Osim što ima veliku ulogu u svakoj kuhinji, natrijum se koristi i u brojnim industrijama: hemijskoj, papirnoj, naftnoj, tekstilnoj. Ipak, budući da se 90% natrijuma na Zemlji nalazi u sklopu soli, jasno je otkud u ovoj temi tolika povezanost hemije i gastronomije. Važno je zdravo se hraniti i unositi optimalne količine ovog minerala. U skladu sa originalnim značenjem reči sodanum opisanim na početku ovog pasusa, savet je jednostavan: kada koristite so, pamet u glavu!

POGLEDAJTE JOŠ: 

So

10 koraka do tankog struka