Toggle Navigation

 

Paradajz čuva zdravlje

Uz papriku, patlidžan i krompir, paradajz pripada familiji pomoćnica. Poreklom je iz Južne Amerike, a u Evropu je prenesen krajem 15 veka, mada je na trpeze stigao tek u 18 veku. Do tada je uzgajan kao ukrasna biljka, a čak se smatralo i da je otrovan. U našim krajevima masovnije se gaji od polovine 19 veka. Danas čini osnovu mediteranske kuhinje i odlično se slaže sa jelima od testenina, sirevima, jajima, ribom i drugim vrstama mesa.

Plativoo

Od sveg povrća, paradajz se najviše traži i koristi. Za to su zaslužni njegov prijatan ukus, razne mogućnosti upotrebe u domaćinstvu i prerađivačkoj industriji, ali i pravo bogatstvo hranljivih sastojaka. U ishrani je posebno značajan i cenjen zbog male kalorijske vrednosti, sadržaja ugljenih hidrata, organskih kiselina, vlakana i vitamina. Sadrži i dosta minerala i dragoceni likopen. Ovakav hemijski sastav je stabilan, ali su moguće i izvesne razlike u zavisnosti od specifičnosti sorte ili hibrida, mesta i načina proizvodnje.
Mnogi korisni sastojci paradajza čuvaju zdravlje i utiču na brže i uspešnije lečenje pojedinih oboljenja. Pre svega vitamin C, zatim provitamin A, B grupe, E, K i PP. Od minerala najzastupljeniji je kalijum, ali i gvožđe, natrijum, bakar, fosfor i magnezijum. Vitamin C jača imuni sistem i štiti od infekcija i prehlade, kalijum pomaže organizmu da uspostavi ravnotežu u količini vode, gvožđe i bakar sprečavaju anemiju, vlakna ploda paradajza imaju digestivna svojstva.... Ipak, poslednjih godina ovo povrće poznato je po likopenu, pigmentu iz grupe karotenoida, koji mu daje prepoznatljivu crvenu boju.
Organizam lako iskorišćava likopen, a mnoga istraživanja ukazuju na to da kao antioksidant najefikasnije redukuje slobodne radikale i neutrališe njihovo štetno delovanje. Na taj način pomaže u prevenciji tumora, posebno prostate i organa za varenje (želuca, debelog creva). Smanjuje i rizik od ateroskleroze i kardiovaskularnih oboljenja, poboljšava ukupni antioksidativni status i imunosposobnost organizma, a usporava starenje ćelija.
Plodovi paradajza mogu biti izrazito krupni, ali postoje i sorte ili hibridi veoma sitnih plodova od svega nekoliko desetina grama. Tako se ukusan čeri paradajz (trešnjolikog oblika) može pojesti u jednom zalogaju, a koristi se za pripremu deliketesnih jela i kao ukras na tanjiru. Sorte i hibridi paradajza, razlikuju se i po boji ploda. Na našem području najpoznatiji je crveni, ali postoji i žuti, pa čak i crni paradajz - kumato.
Na mnogo načina se paradajz priprema, ali i prerađuje i čuva za kasniju upotrebu. U domaćinstvu se konzervišu celi i oljušteni plodovi, mogu da se melju i pravi pasterizovani sok, kečap i druga zimnica. Osim soka i kečapa, industrijski se proizvode i paste od paradajza, pire, prah i drugi proizvodi.
Paradajz doprinosi zdravlju i lepoti kože, pre svega zahvaljujući vitaminu C koji učestvuje u izgradnji kolagena, proteina neophodnog za formiranje vezivnog tkiva. Provitamin A i likopen doprinose zaštiti od sunčevog zračenja, vitamini B kompleksa hrane ćelije. Maske od paradajza pomažu koži da se regeneriše, deluju kao blagi piling i daju poseban sjaj.

 

POGLEDAJTE JOŠ:

Paradajz - jabuka zlata vredna

Paradajz pelat

Orada sa punjenim paradajzom