Toggle Navigation

 

Zamrzavanje hrane - vitamini za hladne dane

Sveže namirnice, posebno voće i povrće, predstavljaju najbolji izvor vitamina, minerala i ostalih hranljivih sastojaka, toliko potrebnih organizmu. Pošto svaka vrsta hrane ima određeni rok upotrebe, ukoliko želimo da obezbedimo kvalitetnu ishranu i u doba godine kada svežih namirnica nema na pijacama i u prodavnicama, potrebno ih je konzervisati. Postupak kojim se hrana na duži rok najlakše čuva, uz minimalan gubitak hranljivih sastojaka jeste zamrzavanje.

Plativoo

Zamrzavanje hrane postaje sve rašireniji način čuvanja namirnica zbog tempa koji ostavlja malo vremena za lutanje po prodavnicama, nabavku kvalitetnih namirnica i njihovo pripremanje. Nutricionisti smatraju da se izbalansiran jelovnik u svako doba godine dobija upravo zahvaljujući zamrznutim namirnicama, odnosno jelima prilagođenim za brzo konzumiranje. Ogromne su prednosti ove vrste konzervisanja hrane, a najvažnije je to što se zamrzavanjem na niskim temperaturama, gotovo momentalno zaustavljaju svi biološki i hemijski procesi, kao i delovanje štetnih mikororganizama unutar namirnica. Takođe, proces zamrzavanja vremenski je veoma brz, čime se onemogućuje stvaranje kristala leda u hrani, koji mogu oštetiti njen fizički izgled i strukturu. Zamrzavanjem se dobijaju namirnice koje se mogu koristiti u toku cele godine, a ako su zamrznute u polugotovom obliku, vreme potrebno za njihovu pripremu znatno se skraćuje. Najbolje od svega jeste to što ova metoda konzervisanja daje veliku slobodu domaćicama, jer samo od nje zavisi koju će namirnicu zamrznuti i iskoristiti kasnije
Pravila zamrzavanja
Danas gotovo da ne postoji vrsta hrane koja se ne može zamrznuti, međutim treba znati da neke namirnice ne reaguju dobro na ovaj proces, posebno namazi kao što je majonez ili razni kremovi. Savet je da se zamrzavaju samo one namirnice koje se nalaze na vrhuncu svog razvoja, jer posle odmrzavanja imaju mnogo bolji ukus nego one zaleđene pri kraju svog roka trajanja. Takođe postoje i pravila zamrzavanja za svaku vrstu hrane. Mleko je najbolje zamrzavati posle termičke obrade, i to u manjim količinama, mada će ono posle odmrzavanja svakako promeniti ukus i izgled. Margarin i sirevi su sa druge strane, idealni za zamrzavanje-obrade se komadi širine do 2, 5 cm i težine do 500 g, a pošto se na niskim temperaturama isušuju, neophodno ih je uviti u aluminijumsku foliju pre stavljanja u frižider. Meso spada u grupu namirnica koje se najčešće zamrzavaju. Ali pošto je lako kvatljivo, neophodno je pridržavati se određenih uputstava. Pre zamrzavanja potrebno je sa mesa ukloniti masnoću. A komadi koji idu na led ne bi trebalo da budu teži od 2 kg. Posle pakovanja potrebno je istisnuti vazduh iz ambalaže, jer on dovodi do isušivanja. Iznutrice treba oprati i osušiti pre stavljanja u zamrzivač, a rok njihovog čuvanja kraći je u odnosu na meso. Ribu je najbolje zamrzavati svežu, a pre pakovanja u plastičnu kesu i odlaganja u zamrzivač poželjno je da se umota u aluminijumsku foliju. Retko ko zna da se čak i jaja mogu zamrznutu, ali nikako u ljusci, jer tada dolazi di njenog pucanja. Najbolje je odvojiti žumanca od belanaca, promešati ih i dodati im so i šećer u razmeri 1 kašičice šećera, odnosno pola kašičice soli na 5 većih jaja.
Kako pakovati
Pakovanje je veoma bitno za uspešno zamrzavanje. Mnogi praktikuju da u frižider stave namirnice direktno iz supermarketa, ali to nije dobra ideja, jer njihovo originalno pakovanje često propušta vazduh. Umesto toga, obmotajte namirnicu nepropusnom plastičnom folijom ili kesom, ili je stavite u posebnu posudu za zamrzavanje. Hrana koja je zapakovana u vakuum ambalažu može se kao takva i zamrznuti, a ukoliko primetite da se u toku čuvanja ambalaža oštetila na nekim mestima, to ne znači da je i zamrznuti sadržaj pokvaren. Potrebno je samo obmotati oštećeni deo plastičnom folijom.
Smrznuti vitamini
Povrće i voće posebno je osetljivo na zamrzavanje zbog visokog sadržaja vode u njima. Preporuka je da se voće i povrće blanširaju, odnosno termički obrade kratkim potapanjem u kipuću vodu ili izlaganjem pari, čime se eliminišu mikroorganizmi i enzimi koji dovode do kvarenja. Tvrdo povrće i voće blanširaju se do 4 minuta, a meko od 1 do 3 minute, a nakon toga ove namirnice treba brzo ohladiti, pod mlazom vode. Pošto se povrće i voće zapakuju u plastične kese, iz njih je neophodno istisnuti višak vazduha, koji prouzrokuje gubitak ukusa i boje. Jedan od originalnih načina zamrzavanja koštunjavog voća je da se ono iseče na polovine, da mu se uklone koštice, a potom se prelije šećernim sirupom, uz dodatak limunske kiseline. Promena boje voća i povrća, koje posle odmrzavanja često deluje bledo i isprano jedan je od najvećih problema kod zamrzavanja ovih namirnica. Ovo se dešava zbog oksidacije, a rešenje je u upotrebi posebnih materija-antioksidanata, kao što je vitamin C. Ukoliko želite da očuvate prirodnu boju, potrebno je napraviti rastvor od 1, 5 ovog vitamina i četvrt litre vode i pre zamrzavanja potopiti voće i povrće u njega 1 minut, osušiti ga i zapakovati. Može se koristiti i sok od limuna, ali on ni izbliza nije tako efikasan kao vitamin C.
Kako odmrznuti
Zamrzavanje spada u veoma sigurne metode čuvanja hrane na duži vremenski rok, ali je potrebno voditi računa o načinu odmrzavanja zaleđenih namirnica i njihovom kvalitetu posle toga. Postoje tri dobra načina za odmrzavanje-u frižideru na temperaturi do 8*C, u posudi hladne vode, koja se menja svakih 30 minuta, ili u mikrotalasnoj rerni. Ukoliko se u toku odmrzavanja oseti neprijatan miris ili se primete tačke tamnobraon ili crne boje na zaleđenoj hrani, treba je baciti, jer je verovatno pokvarena.

 

POGLEDAJTE JOŠ:

Čuvanje namirnica

Termička obrada namirnica