Toggle Navigation

 

Krojački metar - alat za dijagnostiku

Metabolički sindrom je „novo” oboljenje čiji je osnovni simptom gojaznost u predelu stomaka. Preveliki obim struka, zajedno sa određenim anomalijama krvi, povećava opasnost od dijabetesa ili infarkta

Plativoo

S druge strane, ako su obline veće u donjem delu tela, opasnost je manja. Ova tvrdnja je nedavno potvrđena istraživanjima sprovedenim u Kanadi koja su pokazala da, pri istoj telesnoj težini, kod osoba sa viškom kilograma pretežno na stomaku postoji veća opasnost od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2, kao i od ateroskleroze (oboljenja arterija).Za dijagnozu je neophodno merenje obima struka dopunjeno biološkim analizama. Potvrda dijagnoze počiva na tri parametra: preveliki obim struka (u Evropi, granica je 94 cm za muškarce i 80 cm za žene) i najmanje dve anomalije: netolerancija glukoze, glikemija, krvni pritisak ili povišeni nivo triglicerida, a sniženi nivo HDL (‚‚dobrog") holesterola. Lečenje se sastoji u prevenciji srčanog i moždanog udara, dijabetesa tipa 2, čak i ateroskleroze. Sve to se postiže gubitkom težine, eventualno uzimanjem lekova, ali i fizičkom aktivnošću. Sva istraživanja pokazuju da je, u prvo vreme, dovoljno izgubiti 7-8 kilograma kako bi se opasnost od dijabetesa smanjila za polovinu. Endokrinolozi uglavnom preporučuju individualne dijete u skladu sa brojem viška kilograma i poremećajem nivoa lipida kod pacijenta. Ako je nivo triglicerida pacijenta normalan, preporučuje se dijeta sa manjim brojem kalorija, ali relativno bogata sporim šećerima koji sprečavaju gomilanje masti. Ako je nivo triglicerida povišen, preporučuje se mediteranska dijeta na bazi povrća i voća, sušenog povrća i ribe i veoma malo maslinovog ulja. Isto važi za lekove, koje će vam lekar prepisati, kada su neophodni.
Unos skrivenih šećera i masti! Preterani unos brzih šećera, koji trenutno povećavaju nivo šećera u krvi (glikemija), mogao bi u velikom delu biti odgovoran za pojavu metaboličkog sindroma. Među najozloglašenijim namirnicama su šećer i slatka pića, ali i beli hleb, beli pirinač i, naravno, prerađene namirnice koje obiluju skrivenim šećerima i mastima. Opasan je i unos masti životinjskog porekla (puter) ili onih manje ili više skrivenih, kao u slatkim namirnicama (kolači, keks, sladoled, grickalice) i nekim slanim (suhomesnati proizvodi, svinjsko i jagnjeće meso, pržena jela). S druge strane, spori šećeri, naročito integralne žitarice (hleb, pirinač), imaju zaštitni efekat.
Ni deca nisu pošteđena
Do pre nekoliko godina, dijabetes tipa 2 je nazivan dijabetes zrelosti jer se veoma retko javljao pre četrdesete godine života. Danas, od njega obolevaju i deca. Neophodno je da dete izgubi višak kilograma, ali prevencija je ipak najbolje rešenje. Ona počiva na zdravoj ishrani, ograničenom unosu slatkih pića i čokolade, ali i na fizičkoj aktivnosti. Ipak, ono što je možda najvažnije, jeste da se čitava porodica pridržava istih pravila.
Fizička aktivnost, makar i pola sata ili tri puta po deset minuta dnevno, omogućava mršavljenje i stabilizaciju telesne težine. Nemojte preterivati sa neadekvatnim vežbanjem, jer i to može biti opasno za kardiovaskularni sistem.

 

POGLEDAJTE JOŠ:

Ishrana uz fizičke aktivnosti

Spremno u borbu protiv celulita

Lubenica - kraljica leta